Šta je palmino ulje?

U kojoj hrani se nalazi i zašto je doneto novo pravilo u prodavnicama
Autor fotografije: Kevin Laminto

Avgust 2025. godine počeo je novim pravilom u prodavnicama Srbije koje je već stupilo na snagu – mlečni proizvodi koji sadrže palmino ili drugo biljno ulje neće moći da se označavaju, oglašavaju ili vizuelno predstavljaju kao da su u potpunosti od mleka.

Proizvodi koji sadrže palmino ulje ili drugo biljno ulje, a u prodaji su, mogu da ostanu u radnjama do isteka roka trajanja, a najkasnije do 31. decembra 2025. godine i biće odvojeno izloženi radi jasnog razlikovanja od proizvoda od mleka, prenosi Mondo.

Palmino ulje je biljno ulje koje se dobija iz semena ili pulpe plodova afričke uljne palme (Elaeis guineensis). Prirodno, nerafinisano palmino ulje ima gustu, ali tečnu konzistenciju, a na sobnoj temperaturi je žućkastosmeđe boje.

Rafinisano i hidrogenizovano palmino ulje ima čvrstu strukturu i belu ili svetložutu boju. Upravo se ova obrađena verzija široko koristi u prehrambenoj industriji, ali sve češće se postavlja pitanje koliko je ono zapravo štetno.

U svom čistom, nerafinisanom obliku, ovo ulje je hranljivo i bogato korisnim mineralima i vitaminima. Međutim, iz ekonomskih razloga, u prehrambenoj industriji se koristi uglavnom rafinisana i hidrogenizovana verzija koja ima dug vek trajanja i nisku cenu, ali gotovo da ne sadrži korisne hranljive materije.

Palmino ulje se najčešće koristi u proizvodnji slatkiša. Jeftino je, postojano i dobro se meša s kakaom, pa ga nalazimo u većini čokolada, čokoladnih kremova, čokoladica i drugih poslastica. Takođe se dodaje u biskvite, keks, čipseve i razne grickalice. Rafinisano ulje često se koristi i u proizvodnji sladoleda. Što je proizvod jeftiniji i više obrađen, veće su šanse da sadrži ovo ulje.

Takođe je sastojak margarina i biljnih maslaca, kojima daje čvrstu strukturu i stabilnost. Zahvaljujući tome, proizvođači mogu da izbegnu korišćenje štetnih trans masti, koje povećavaju nivo lošeg LDL holesterola i doprinose razvoju ateroskleroze.

Oov ulje prisutno je i u jeftinom, industrijskom hlebu sa dugim rokom trajanja. Nalazimo ga u pakovanim lepinjama za burgere, tostu, gotovim testima za picu, kao i u lisnatom testu koje se samo zapeče u rerni. Osim palminog ulja, takvi proizvodi često sadrže i hemijske dodatke za poboljšanje strukture i ukusa, što je kombinacija koja sigurno ne koristi zdravlju, piše Mondo.

Palmino ulje sadrži veliku količinu zasićenih masnih kiselina, pa se preporučuje umerena konzumacija. Prekomeran unos ovih masti može da dovede do nagomilavanja holesterola, razvoja ateroskleroze i povećanog rizika od ozbiljnih bolesti. Takođe, može negativno da utiče na metabolizam, što dovodi do gojaznosti.

Preporuka je da se izbegavaju proizvodi koji sadrže hidrogenizovano palmino ulje. Nerafinisano palmino ulje može da bude koristan izvor vitamina i antioksidanasa.

Važno je istaći da je proizvodnja palminog ulja povezana s masovnim uzgojem palmi, što uključuje krčenje prirodnih tropskih šuma. To ima razoran uticaj na životnu sredinu – nestaju staništa brojnih životinjskih vrsta, uključujući ugrožene orangutane.

Podeli vest:

Facebook
Telegram
WhatsApp

📰 Ostale vesti

Komentari

0 0 PROTIV
Oceni artikal
Pretplati se
Podseti me
0 Komentari
Matori komentari
Najnoviji Najviše lajkova
Odgovori u liniji
Vidi sve komentare

📰 Slične vesti

Pridružujemo se pozivu studenata na

GENERALNI ŠTRAJK

PETAK 24. JANUAR