„Zeleni glas – šume za sve nas“

Kreiranja i primene planskih dokumenata za gazdovanje šumama i u suzbijanje kažnjivih dela u sektoru šumarstva

Podeli vest:

Facebook
Telegram
WhatsApp

„Potrebno je nastaviti rad na jačanju sistema kontrole, podizanju svesti o značaju očuvanja šuma i na unapređenju praksi održivog gazdovanja. Samo kroz integraciju ovih napora na svim nivoima može se obezbediti dugoročno očuvanje šuma u Srbiji, čime će se osigurati njihov značaj za buduće generacije“, zaključaj je onlajn radionice koju je održala Regionalna asocijacija vlasnika privatnih šuma Omorika za pojedince i predstavnike organizacija civilnog društva iz Srbije, zainteresovanih za detaljnije informacije o učešću javnosti u procesima donošenja planskih dokumenata kojima se upravlja šumama i o prepoznavanju i procesuiranju kaznenih dela prema šumama.

Đorđe Marić, šumarski inženjer i konsultant na projektu RAŠ Omorike, detaljnije je na onlajn obuci informisao predstavnike organizacija civilnog društva o načinima njihovog učešća u procesu kreiranja planskih dokumenata za gazdovanje šumama.

RAŠ Omorika je izradila pisani dokument Praktikum u okviru projekta „Zeleni glas – šume za sve nas“ sa namerom da se unaprede kapaciteti i poveća zainteresovanost organizacija civilnog društva i građana iz Zlatiborskog okruga da se aktivno uključe u proces kreiranja i primene planskih dokumenata za gazdovanje šumama i u suzbijanje kažnjivih dela u sektoru šumarstva. Praktikum je dostupan za preuzimanje na sajtu privatnesume.rs

Prema saznanjima RAŠ Omorike, prekršajne prijave za kaznena dela prema šumama u Zlatiborskom okrugu budu okončane minimalnim kaznama za osuđene počinioce. Podaci dobijeni od Prekršajnih sudova ukazuju da se preko 90% slučajeva završi minimalnom novčanom kaznom za učinioce. Te kazne su na nivou zakonskog minimuma od 10.000 dinara ii koju hiljadu više, iako zakon predviđa raspon kazni od 10 do 100 hiljada dinara. Time se obesmišljava svrha kažnjavanja jer se minimalnom kaznom učinioci motivišu na nova kaznena dela zato što je drvo mnogo vrednije od iznosa kazne koju plaćaju.

Postavlja se pitanje čemu sav rad na zaštiti šuma ako kroz pravosuđe ne dobije adekvatan epilog?

Najvažniji aspekt uključivanja javnosti u zaštitu šuma je planski dokument Osnova gazdovanja šumama, posebno u pripremnoj i završnoj fazi postupka izrade ovog dokumenta.

Prema informacijama do kojih je došla RAŠ Omorika, u Zlatiborskom okrugu je na snazi više od 50 Osnova gazdovanja šumama, ali se ne primenjuje praksa pozivanja trećih lica na preliminarne rasprave, iako  nadležni napominju da konsultuju treće strane po potrebi. Građani, predstavnici grupa građana, organizacije civilnog društva ili mesnih zajednica nikada do sada nisu prisustvovali ovim. Uglavnom prisustvuje uzak krug stručnih ljudi koji se isključivo bavi šumom. Aktivizmom i zagovaranjem je moguće raširiti taj krug radi sagledavanja šireg konteksta uređivanja šuma.

Pozitivnu praksu u ovom smislu prijavio je NP Tara koji ima formiran Savet korisnika. Savet korisnika predstavlja telo koje okuplja širi krug zainteresovanih strana i ima savetodavnu ulogu prema instituciji Nacionalnog parka. 

Najbolja brana nanošenju štete šumama je uključivanje svih sektora u proces donošenja odluka u šumarstvu i prijavljivanje kaznenih dela. Radionica koja je organizovana za građane i organizacije civilnog društva je doprinos koji je RAŠ Omorika dala u borbi za šume budućnosti.

Projekat i radionica Raš Omorike je deo petogodišnjeg projekta “Zajedno za životnu sredinu” koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a sprovodi Beogradska otvorena škola (BOŠ) u saradnji sa Međunarodnom unijom za zaštitu prirode (IUCN), Mladim istraživačima Srbije (MIS), međunarodnom ekološkom organizacijom The Nature Conservancy (TNC), udruženjem ENECA i Američkom privrednom komorom u Srbiji (AmCham).

Izvor: RAŠ Omorika

Ostale vesti

Komentari

Slične vesti

Search