Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice, veliki hrišćanski praznik za koji se vezuje mnoštvo običaja.

Pokrov Presvete Bogorodice je hrišćanski crkveni praznik kada crkva proslavlja Presvetu Bogorodicu kao pokroviteljku i zaštitnicu hrišćanskoga roda. Konkretan događaj koji se toga dana spominje i praznuje desio se prema hrišćanskom vjerovanju 1. oktobra 911. godine u vreme cara Lava Mudroga (ili Filosofa). Služenno je svenoćno bdenje u Bogorodičinoj crkvi Vlaherne u Carigradu. Crkva je bila puna naroda. U pozadini crkve stajao je sveti Andrej Jurodivi sa svojim učenikom Epifanijem. Prema hrišćanskom vjerovanju, u četvrti sat noći pojavila se Presveta Bogorodica iznad naroda sa rasprostrtim omoforom na rukama, kao da tom odećom pokriva narod. Bila je obučena u zlatokrasnu porfiru i sva je blistala u neiskazanom sjaju, okružena apostolima, svetiteljima, mučenicima i devicama. Sveti Andrej videći to javljanje pokazao je rukom Epifaniju blaženom, i upitao ga: „Vidiš li, brate, Caricu i gospođu nad svim, kako se moli za sav svet?” Odgovori Epifanije: „Vidim, oče, i užasavam se!”.

Ovaj praznik se često naziva i Pokrovice i smatra se da je ženski praznik, posebno posvećen porodiljama i majkama. Zbog toga bi sve pripadnice lepšeg pola trebalo da budu posebno pažljive i da ne rade nikakve teške fizičke poslove.

U Srbiji je običaj da žene ovaj dan posvete poštovanju Bogorodice, a svaka devojka bi trebalo da se pomoli ovoj svetici kako bi jednog dana zatrudnela i odgajala decu u zdravlju i sreći.