“Odsustvo nule” ili kako da prepoznate izmišljene podatke…

Mali uvid u statistiku…

Podeli vest:

Facebook
Telegram
WhatsApp

Ako vas neko pita “Koliko ima do Požege?” Odgovorićete mu “20 km” ili “Koliko on ima godina? 30″ ili “Koliko te to koštalo? 7000“.

Iz praktičnih razloga vaše odgovore ćete zaokrugliti na broj koji se najčešće završava cifrom 0 ili 00. Vi znate da to nije baš istina a i vaš sagovronik takođe to zna… Ovo su takozvane “bele laži” od kojih niko ne trpi posledica.

A šta ćete uraditi kada želite da zvučite uverljivo i da uverite druge da posedujete prave informacije. Ovde nastupa psihologija pojedinca… Pošto ste toliko puta “slagali” izgovorivši broj koji se završava sa nulom sada ćete podsvesno izbegavati da kažete broj koji se završava sa nulom. Zapravo i Vašem sagovorniku/čitaocu/gledaocu ćete zvučati neuverljivo ako im saopštite broj koji se završava sa jednom a kamoli više nula.

A sada mala vežba za naše čitaoce. Republika Srbija od marta meseca ove godine na dnevnom nivou objavljuje broj novozaraženih i preminulih osoba od Koronavirusa. Proverite koliko se često javlja 0 kao poslednja cifra ovih podataka. Jedan broj se može završavati jednom od 10 cifara (0-9) i verovatnoća u normalnoj raspodeli (vaš uzorak treba da pređe preko 30 podataka da bi prema statističkoj teoriji imao normalnu raspodelu) da se neki broj završava sa 0 je 10%. Odstupanje od 10% je normalno ali na ovoliki broj podataka ono ne bi trebalo da se kreće na više od +-2%.

Izvor: uzice online

Ostale vesti

Komentari

Slične vesti

Search